ponedeljak, 29 decembar 2008 11:15
Funkcionisanje saobraćaja
guzvaSvi se češće ili ređe nalazimo u saobraćajnim gužvama, gde se kretanje obavlja veoma sporo i sa mnogo zastoja. Ukoliko svaki radni dan provedete sat vremena u vozilu dolazeći i odlazeći sa posla, na godišnjem nivou ćete uz 20 slobodnih dana provesti punih 10 dana u vašem vozilu samo prilikom ovoga. Ukoliko živite dosta udaljeni od radnog mesta, a radite u velikom gradu i morate proći kroz špic, tada će vam možda biti potrebno i više vremena da stignete na posao i sa posla.

Ako izgubljenom vremenu dodamo i troškove goriva, dobijamo astronomske troškove saobraćaja, a da ne spominjemo štetu koju nanosi našem okruženju i našem zdravlju. Pošto je sve više vozila na putevima i problem se neće rešiti sam od sebe, u ovom tekstu ćemo vam približiti načine na koje se u svetu (a dosta toga je već prihvaćeno i kod nas) rešavaju problemi saobraćaja. Takođe, iako je ovo u nadležnosti direkcija za izgradnju i ostalih ovlašćenih grupacija, svako od nas je u mogućnosti da doprinese ublažavanju saobraćajnih gužvi načinom vožnje i redovnim održavanjem svog vozila.

Uzroci zagušenja u saobraćaju

Mnogi od vas koji često imaju priliku da se voze u većim gradovima su se zapitali kako bulevar sa tri trake u oba pravca može biti tako krcat vozilima. Izgleda kao da se svaki auto u gradu uključio baš tamo, a pomeranja su minimalna (ukoliko ih uopšte ima) i to sa dugim pauzama između svakog. Vi gubite vreme, novac i trošite gorivo, a bogami i živce. Ali šta izaziva ovo zagušenje?

Ako zanemarimo za početak ostale faktore koji postoje, zagušenje možemo svesti na činjenicu da se veći broj vozila uključuje na određeni put nego što ga napušta. Što je veći broj vozila koja ulaze na ovakav put, to i vozači moraju više da koriste kočnice da bi izbegli sudare, stvarajući tzv. saobraćajni talas. On nastaje kada jedno vozilo uspori i ovaj trend se nastavlja kod vozila koja su iza njega. Sve dok postoje vozila koja se uključuju od nazad, talas se nastavlja.

Opisani fenomen spada u preopterećenja saobraćajne infrastrukture. Osim ovoga, zagušenja stvaraju i smetnje u saobraćaju.

Preopterećenje saobraćajne infrastrukture nastaje na mestima gde količina vozila prelazi projektovane mogučnosti puta. Kada se otvori prostor ispred vas, možete dati gas i pobeći iz zagušenja. Vozilo iza vas kreće nekoliko trenutaka kasnije, a ono iza njega nekoliko trenutaka nakon njega, stvarajući tako talas. Zagušenje nestaje kada ovaj efekat više nije prisutan, dakle ne postoji saobraćajni talas.

Smetnje u saobraćaju predstavljaju nesreće i kvarovi, konstruisanje i popravke puteva i loši vremenski uslovi. Ne možete ih uvek predvideti, a one značajno utiču na tok saobraćaja.

Kada dodje do nesreće ili policija nekome naplaćuje kaznu, zagušenje nastaje zbog potpunog zaustavljanja ili pokušaja promene trake u kojoj se vozila kreću. Ista je situacija kod popravke puteva, kada se često kroz jednu traku naizmenično propuštaju vozila iz različitih smerova. Na koji način se mogu rešiti ili ublažiti ovi problemi? Evo nekih zanimljivih ideja koje su zaživele u nekim državama, a neke od njih se praktikuju i kod nas.

Rešenja za probleme u saobraćaju

U velikim svetskim gradovima postoji praksa sofisticiranih sistema koji upozoravaju vozače na promenjene uslove saobraćaja, dajući im vremena da odluče šta će raditi. Evo još nekih primera za rešavanje saobraćajnih zagušenja:

  • petljapropusne rampe-ovde se vozila puštaju na auto put u određenim vremenskim intervalima. Ovo se radi postavljanjem svetlosne signalizacije slične semaforskoj na kraj rampe. Ovo ne samo da smanjuje zagušenje u saobraćaju, već povećava i kapacitet puteva, s obzirom da saobraćaj teče sa manje smetnji.

  • trake za vozila sa više putnika-mnogi gradovi u svetu su uveli ovakve trake. One su rezervisane za vozila koja imaju minimum dva ili tri putnika. Čak se putnicima daju olakšice prilikom naplate putarine, stimulišući ljude da se više njih vozi u jednom vozilu i tako smanjuje broj vozila na putu. Takođe, u nekim slučajevima postoje posebne rampe za silazak ovih vozila sa puta, tako da ni u jednom trenutku ne moraju da se mešaju sa ostalim saobraćajem.

  • dodavanje traka-ovo je praksa koja je prisutna i kod nas. Na Novom Beogradu široki bulevari ostavljaju dosta prostora za dodavanje novih traka, u Novom Sadu je niklo nekoliko bulevara u poslednje vreme, a planirana su i dva u Kragujevcu i jedan u Subotici, koja će značajno rasteretiti uska grla koja su veoma prisutna u centralnim zonama ovih gradova. Osim proširenja puteva, postoji i mogućnost sužavanja postojećih traka. U svakom slučaju, ovakvi poduhvati su uspešni samo ukoliko je povećanje kapaciteta puta veće od predstojećeg rasta populacije.

Sada smo se već dotakli problema saobraćajnih zagušenja u gradovima. Poseban problem u budućnosti mogu biti prigradska naselja, koja će nesumnjivo rasti zbog nemogućnosti ljudi da kupe stanove u samim gradovima. Kada se projektuju raskrsnice, projektanti uzimaju dosta faktora u obzir. Loše dizajnirana raskrsnica je više nego opasna. Dakle, mora se voditi računa o vidokrugu vozača koji će tu prolaziti, okolini raskrsnice, količini vozila koja će se tu kretati i drugim stvarima.

Većina gradova ima mrežu puteva koju je teško ili čak nemoguće menjati. Lako je predložiti rešenje za problem saobraćaja, ali ga je ponekad teško implementirati. Semafori su jedan od dobrih regulatora saobraćaja, koji ne zahtevaju promenu putne infrastrukture.

Kod nas su uobičajni semafori koji rade na principu promene svetla u određenim vremenskim intervalima, međutim u svetu postoje i oni koji se menjaju u zavisnosti od potreba, pa čak i kombinacija ova dva. Kod njih senzor detektuje vozila koja se zaustavljaju na raskrsnici i inicira promenu svetla na semaforu.

Još jedan način za kontrolu saobraćaja u okviru gradova su pešačke zone zabranjene za saobraćaj i jednosmerne ulice. Kod jednosmernih ulica je poenta preusmerenja saobraćaja na raskrsnice koje mogu podneti veće gužve. Pešačke zone zabranjene za saobraćaj osim što služe isključivo za kretanje pešaka imaju i za cilj očuvanje istorijskih gradskih jezgara.

Interesantan je slučaj u Velikoj Britaniji, gde je ministar trgovine i industrije predložio plaćanje takse za korišćenje puteva u zavisnosti od procenjenog oštećenja puta i zagađivanja okoline. Ovo bi praktično značilo plaćanje da biste se vozili u gradu, a ovo je mnogo teže prihvatljivije od plaćanja putarine za auto put.

Naravno, ne bi bilo u redu da zaboravimo da pohvalimo doprinos javnog prevoza na smanjenje saobraćajnih gužvi. Međutim, kod nas postoji još dosta prostora za unapređenje ovakvog vida saobraćajne komunikacije, u vidu izgradnje metroa u Beogradu, ili uvođenja tramvaja u drugim većim gradovima.

Preventivno delovanje

Ukoliko želite da umanjite svoj doprinos saobraćajnim gužvama, prva stvar koju morate učiniti je da održavate auto. Redovno održavanje će smanjiti verovatnoću kvara na putu. Održavanje podrazumeva redovno menjanje ulja, filtera i održavanje pneumatika. Ukoliko vodite računa o pritisku u gumama bezbedniji ste i smanjujete potrošnju goriva. Ovako izbegavate opasne situacije, a ujedno štedite vreme i novac.

Na putu, pokušavajte da održavate bezbedno rastojanje između vas i vozača ispred vas. Naglo ubrzavanje i nakon toga isto tako naglo kočenje, dovešće do toga da to radi i vozač iza vas, stvarajući tako talas, a u gorem slučaju nervozu, ili u najgorem nesreću.

Ukoliko ste fleksibilni, vožnja u satima kada saobraćaj nije u špicu takođe doprinosi smanjenju gužve. Inicijatori ideje naplate takse upravo prelažu da se ona naplaćuje u satima kada je najgušći saobraćaj, kako bi se ljudi usmerili na vožnju u satima kada nema toliko saobraćaja. Međutim, ovde nastaje problem što većina ljudi koji nisu fleksibilni rade na pozicijama gde su zarade niže, tako da bi se ovaj trošak "svalio na leđa" siromašnijih.

Naravno, više putnika u jednom vozilu takođe značajno doprinosi smanjenju gužvi, a o ovome je već bilo reči kod saobraćajnih traka za ova vozila. Ovde nastaje problem (kao i kod javnog prevoza na kraju krajeva) što se morate odreći fleksibilnosti i slobode iz razloga prilagođavanja saputnicima.
 

Dodaj komentar

MojAuto Komentari


Sigurnosni kod
Osveži